No TL;DR found
Na akademsko odgađanje vecina autora gleda kao na iskljucivo negativan fenomen, no Chu i Choi (2005) uvode podjelu na pasivno i aktivno odgađanje. Pasivni odgađaci nemaju namjeru odgađanja, no ipak cesto odgađaju zadatke i obaveze jer nisu sposobni djelovati u skladu sa svojim odlukama. S druge strane, aktivni odgađaci namjerno odgađaju rjesavanje obaveza i usmjeravaju pažnju na druge važne aktivnosti te mogu djelovati u skladu sa svojim odlukama. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti faktorsku strukturu Upitnika aktivnog odgađanja te utvrditi postoji li razlika između aktivnog i pasivnog akademskog odgađanja i njihovu povezanost s razlicitim uvjerenjima, ciljevima i akademskim postignucem. Na uzorku od 205 studenata primijenjeni su instrumenti koji mjere aktivno i pasivno odgađanje, ciljeve postignuca, ispitnu anksioznost, strah od neuspjeha i samoefikasnost. Eksploratornom faktorskom analizom dobivena su cetiri faktora aktivnog odgađanja: želja za pritiskom, namjerna odluka odgađanja, sposobnost zavrsavanja zadataka na vrijeme i zadovoljstvo s ishodima. Pokazalo se da je faktor namjerne odluke odgađanja povezan pozitivno, a sposobnost zavrsavanja zadataka na vrijeme negativno s pasivnim odgađanjem. Želja za pritiskom negativno je povezana sa svim ciljevima postignuca, namjerna odluka odgađanja pozitivno s ciljem ovladavanja putem izbjegavanja, sposobnost zavrsavanja zadataka na vrijeme i zadovoljstvo s ishodima negativno, a pasivno odgađanje pozitivno s ciljevima izbjegavanja. Želja za pritiskom, sposobnost zavrsavanja zadataka na vrijeme i zadovoljstvo s ishodima negativno su povezani s ispitnom anksioznosti i strahom od neuspjeha, a pozitivno sa samoefikasnosti. Namjerna odluka odgađanja i pasivno odgađanje pozitivno su povezani sa strahom od neuspjeha. Pasivno odgađanje je negativno povezano sa samoefikasnosti i s prosjekom ocjena, a pozitivno s ispitnom anksioznosti. Sposobnost zavrsavanja zadataka na vrijeme u pozitivnoj je vezi s prosjekom ocjena.