Management of human resources

Abstract

Prvi dio knjige: ''Povijesno i teorijsko razmatranje ljudskog znanja'' zapocinje s razmatranjem covjekove razmjene materije s prirodom kao uvjetom njegova opstanka. Raspravlja se o aspektima razvitka znanosti i obrazovanja. Posebna pozornost pridaje se znanstveno-tehnoloskoj revoluciji te s tim u vezi i promjeni mjesta i uloge covjeka u proizvodnim i drugim procesima, o ''eksploziji'' obrazovanja u novim uvjetima te o gospodarskom i opcem razvitku drustva, o ulaganju u znanost i obrazovanje u razvijenim zemljama, o potrebi prilagodbe znanja i vjestina zahtjevima tehnicko-tehnoloskog napretka u najrazvijenijim zemljama svijeta. Drugi dio knjige: ''Koncepcija menadžmenta ljudskog kapitala'', usmjeren je na istraživanje i promisljanje teorija o covjeku kao subjektivnom cinitelju proizvodnih snaga drustva. Raspravlja se o odnosima u drustvu, relevantnim pojmovima vezanima za covjeka: kadrovi, ljudski resursi, ljuski potencijali, ljudski kapital, politika ljudskih potencijala, služba ljudskog potencijala i, ekonomika ljudskog potencijala. Pobliže se pozicionira covjeka u proizvodnim i drugim procesima postmodernoga doba, te u razmjeni i potrosnji dobara i usluga. Primjerenu pozornost autor posvecuje djelatnosti vezanoj za ljudske potencijale u drustveno-ekonomskom razvitku, potom se prelazi na obradu menedžmenta ljudskih potencijala - ukazuje na njegovo znacenje, bit znanja i umijeca potrebnih za uspjesno obnasanje te funkcije. Treci dio knjige: ''Procesi stvaranja i koristenja ljudskog kapitala'' usmjeren je na kreiranje kadrovskih procesa i ulogu menedžmenta ljudskih potencijala u tim procesima. U vezi s tim, raspravlja se o analizi radnih mjesta (poslova), planiranju kadrova, marketingu i pribavljanju kadrova, upravljanju odabirom kadrova, zakljucivanju ugovora, uvođenju radnika u posao, znacenju motiviranosti ljudi na poslu i njihovoj informiranosti. Dužna pozornost pridaje se procesu benchmarkinga ljudskih potencijala, inoviranju znanja, ocjenjivanju uspjesnosti, razvoju karijere, promociji i napredovanju kadrova, upravljanju troskovima u vezi s kadrovima i njihovom nagrađivanju, razvoju participativnih odnosa, te zdravlju i sigurnosti radnika u procesu rada. Cetvrt dio knjige pod naslovom ''Informacijsko - dokumentacijski sustav u funkciji razvitka i koristenja ljudskog kapitala'' odnosi se na znanstveno promisljanje o ciljevima, zadacima i nacelima informacijskog (pod)sustava ljudskog kapitala. Raspravlja o informacijskim modelima u vezi sa strategijom i politikom ljudskog kapitala te izvjescivanju uprave i zaposlenika, kako u podrucju ljudskih potencijala, tako i o uspjesnosti u poslovanju i razvoju poduzeca. Prikazane su i faze izgradnje informacijskog sustava ljudskih potencijala. Peti dio knjige: ''Poduzetnicke komponente menadžmenta ljudskog kapitala'' posvecen je obradi bitnih znacajki poduzeca s motrista ljudskog cimbenika s posebnim naglaskom na poduzetnicko upravljanje. Posebna se pozornost pridaje postupcima u funkciji poduzetnickog poduzeca i upravljanja, nužnosti usmjerenosti na povoljne prilike ; stalnom poticanju i sirenju poduzetnickog duha ; potrebi timskog vođenja i stvaranju savrsenih timova, karakteristicnim ulogama u timu i nacinu njihovog povezivanja. Potom slijedi promisljanje o bitnim promjenama u poduzetnistvu i potrebi stvaranja inteligentnog poduzetnistva. Pise se o samoocjenjivanju poslovne izvrsnosti. U svezi s tim analizira se znacenje Demingove nagrade i osnovnih nacela njegove poslovne filozofije. Govori se i o Americkoj nacionalnoj nagradi za kvalitetu te prikazuje Model europske nagrade za poslovnu izvrsnost. Sesti dio knjige: ''Poslovna kultura u svijetu poduzetnistva'' zapocinje obradom pojmova i znacenja poslovne kulture. Naglasak se stavlja na: zaposlene, njihovo vjerovanje, ponasanje i odnose u poduzecu. Potom se prelazi na obradu poslovne kulture u sklopu teorije i prakse menadžmenta. Naglasak se stavlja na teoriju poduzetnicke organizacije, teoriju organizacijskog ponasanja i teoriju organizacijskih promjena. Na osnovu tih teorija pristupa se definiranju poslovne kulture. Kod toga se pruža pregled definicija poduzetnicke kulture u literaturi, isticuci bitne znacajke odnosnih definicija ; objasnjava se uloga pojedinih poduzetnickih kultura kao cimbenika donosenja strateskih odluka. S tim se u vezi, ne ispusta iz vida ni bihevioristicki simboli, vanjski i unutarnji izgledi prostora, pa sve do kulture darivanja i odijevanja. Posebno se govori o utjecaju poduzetnicke kulture na poslovanje poduzeca, zatim utjecaju nacionalne kulture na poduzetnicku kulturu, te o utjecaju nacionalne kulture na motivaciju zaposlenih i na sam menadžment. Potom se prelazi na razmatranje znacenja dobrog ponasanja zaposlenika. Radi ilustracije, predocavaju se karakteristicni obicaji nekih odabranih zemalja, konkretno: Italije, Grcke, Francuske, Njemacke, te Istocne Europe, ukljucujuci i Rusiju, isticuci ono zajednicko – opce i posebno, ukazujuci na potrebu uvažavanja tih obicaja u odnosima s ljudima tih prostora. Posebno poglavlje u ovom dijelu knjige posveceno je izgradnji i kontroli poduzetnicke kulture.