Brian Graham, G. J. Ashworth, J. E. Tunbridge (2000): A Geography of Heritage: Power, Culture and Economy ; Arnold, London

Abstract

«A Geography of Heritage» B. Grahama, G. J. Ashwortha i J. E. Tunbridgea predstavlja prvi sveobuhvatni pokusaj proucavanja kulturne bastine s aspekta suvremene socijalne (kulturne) geografije pa vec samom tom cinjenicom ovo djelo zaslužuje nasu pažnju. Glavne teme obrađene u ovom djelu mogle bi se svrstati u tri osnovne skupine 1) raznolikost koristenja i potrosnje kulturne bastine kao visenamjenskog kulturnog i ekonomskog resursa, 2) konflikti proizasli iz raznolikosti koristenja kulturne bastine, odnosno njezine visestruke funkcije, te 3) povezanost kulturne bastine i (nacionalnog) identiteta. Knjiga se sastoji od uvodnih razmatranja, cetitri glavna poglavlja, podijeljena u potpoglavlja, zakljucka te popisa literature i indeksa pojmova. Na kraju svakog potpoglavlja nalaze se zakljucna razmatranja sto uvelike citatelju olaksava razmatranje iznesene kompleksne problematike. Uz primjereno razrađen teorijski okvir, problematika dvaju naizgled suprotnih pristupa kulturnoj bastini («kulturni» i ekonomski) objasnjena je na brojnim primjerima (case studies) od globalne do lokalne razine. «Geografija bastine» objasnjena je i istražena s multidisciplinarnog stajalista zalazeci u podrucja poput: identiteta, nacionalizma, multikulturalnosti, turizma te uloge bastine u ekonomskom razvoju nekog podrucja. Kompleksnost materije u potpunosti opravdava ovakav pristup i nemoguce ju je sagledati bez stavljanja u siri okvir. U uvodu knjige (Introduction: heritage and geography) autori definiraju temeljne pojmove između kojih svakako treba istaknuti definiranje tri dimenzije kulturne bastine koje ulaze u domenu interesa geografije. To su: lokacija (location), prostorni razmjestaj (distibution) i dimenzija, odnosno znacenje ili razina (scale). Uz lokaciju kulturne bastine namecu se standardna geografska pitanja «gdje je sto», «zasto je tamo smjesteno» i «kakav je utjecaj toga u prostoru». Povezano s prostornim razmjestajem bastine, glavni zadatak geografije je objasniti distribuciju pojave, a s dimenzijom (znacenjem) kulturne bastine utvrditi njezino znacenje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. U prvom poglavlju (The context) iznesen je konceptualni uvod te su prikazani pristupi geografskog proucavanja kulturne bastine koristeni u sljedecim poglavljima. Ukratko je objasnjena važnost porijekla bastine, te je predstavljena opcenita skica multifunkcionalnosti kulturne bastine. Također je istaknut dualizam u pristupima (ekonomski, konzervacijski) kulturnoj bastini iz kojeg i proistjece i glavni «konflikt» u definiranju njezine funkcije ovisno od slucaja do slucaja. Naglasava se nužnost koordinacije tih dvaju pristupa s ciljem optimalne valorizacije bastine, buduci da zanimarivanjem ekonomske funkcije bastine cesto dolazi do pomanjkanja sredstava za njezino odražavanje, cime se negativno utjece i na tzv. spomenicku funkciju bastine. S druge strane prenaglasavanjem važnosti ekonomske funkcije, odnosno eksploatatorskim stavom prema kulturnoj bastini, neminovno dolazi do njezinog ruiniranja te pada spomenicke vrijednosti sa sirokim posljedicama. Drugo poglavlje, (Heritage and the cultural realm: its social and political uses), kao sto se i iz njegova naslova vidi, govori o drustvenom i politickom aspektu kulturne bastine s osobitim naglaskom na međuodnos bastine i identiteta. Istice se uska povezanost drustvene i politicke funkcije bastine sto je i razlog njihova zajednickog sagledavanja. Nadalje, razmatraju se osnovne poveznice između bastine, moci i identiteta te se iznose razlicite definicije bastine ovisno o kutu gledanja. Posebno je naglasena važnost modernistickih pristupa u definiranju bastine s prevlascu nacionalizma kao kljucne odrednice. Prikazana su i polazista postmodernistickih teorija u objasnjavanju multikulturnog, globalnog drustva na mnogobrojnim primjerima. Ekonomski pristupi kulturnoj bastini (The economic uses of heritage) obrađeni u trecem poglavlju knjige jace zadiru u sferu ekonomskog i prostornog planiranja, te se time funkcijama kulturne bastine daje i prostorna (geografska) dimenzija. Ovdje se, između ostalog, razrađuje obostrani odnos ekonomije i kulturne bastine. Bastina se promatra kao dio ekonomskih sustava, te kao faktor lokacije ekonomskih djelatnosti. Poseban naglasak stavljen je na bastinu kao privlacni faktor, presudan za razvoj ekspandirajuceg kulturnog turizma. U posljednjem potpoglavlju treceg poglavlja predstavljena je uloga kulturne bastine u prostornom (urbanom) planiranju, prvo kroz teorijske modele, a zatim na nekoliko primjera iz razlicitih dijelova svijeta (Newfounland, Santa Fe (New Mexico), Dublin, Groningen). Može se uociti i velika aplikativna vrijednost spoznaja iz ovog poglavlja u planiranju kulturnog turizma i u nasoj zemlji. Zavrsno, cetvrto poglavlje ovog djela govori o dimenzijama, tj. znacenju kulturne bastine (Heritage and scale). Redoslijed analize znacenja kulturne bastine možda naoko djeluje nelogican (autori su najprije analizirali nacionalnu razinu, a potom lokalnu, kontinentalnu i naposlijetku globalnu), ali treba imati na umu da je kulturna bastina bila i jest nosilac prvenstveno nacionalnog identiteta. Cetvrto poglavlje je svojevrstan nastavak treceg, te se nastavlja razrada odnosa u trokutu covjek – bastina – prostor, ali za razliku od treceg poglavlja sada u prvi plan ulazi prostor (umjesto funkcija) sto knjizi daje geografsko obilježje. Uloga bastine u prostoru analizirana na svim ranije navedenim razinama potkrijepljena je mnogobrojnim primjerima karakteristicniom za svaku razinu promatranja. Na kraju poglavlja istaknuta je cinjenica stvaranja globalne, svjetske bastine kao elementa sveprisutne globalizacije, te je komentirana uloga UNESCO-ve liste svjetske kulturne bastine u stvaranju unificiranih vrijednosti - pozitivne i negativne posljedice nezaustavljivog procesa. U zakljucku knjige autori isticu da «geografija bastine» predstavlja novo podrucje geografskog istraživanja nastalo kombinacijom kulturne, politicke i ekonomske (turisticke) geografije. Navode se prednosti, ali i ogranicenja tako definirane discipline, koja, iako je nasoj citalackoj publici poprilicno strana, može potaknuti na razmisljanje o novim evolutivnim pomacima u suvremenoj geografiji. Upravo zato držim da bilo korisno upoznati se s ovim, svakako zanimljivim i primjenjivim djelom, pionirskim radom o kulturnoj bastini kao dijelu objekta istraživanja geografije.